« natrag naprijed »
 Str: 1   Dolje

Autor Tema: Osobitosti LiÄkih nadimaka-  (Posjeta: 9865 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Osobitosti LiÄkih nadimaka-
« : Srpnja 07, 2008, 22:46:09 »
OSOBITOSTI LIÄŒKIH NADIMAKA

U radu se analiziraju osobitosti onomastiÄke kategorije nadimaka u Lici zabilježnih na podruÄju Gospića i njegove okolice. UoÄena je raznolikost nadimaka na znaÄenjskoj i tvorbenoj razini. Nadimci se po kriteriju nositelja razvrstavaju u obiteljske i osobne, koji se razlikuju s obzirom na postanak, znaÄenje i kulturoloÅ¡ku ulogu koju imaju u zajednici.

Kao dio antroponimije nadimci su vrlo stara onomastiÄka kategorija, slikovita u leksiÄkom i semantiÄkom smislu. Javljaju se joÅ¡ u zapisima iz 9. stoljeća, posebice uz obalu (Å imunović 2003.). Motiviranost njihove pojave i tvorbe je neograniÄena; u emotivnom se smislu kreće od osjećaja ugode, neugode preko ironije do sarkazma.

Kategorija nasljednosti vezuje se uz nadimke koji se prenose, Äesto generacijama i kao takvi služe identifikaciji osoba Äiji se identitet teÅ¡ko može vezati uz osobinu po kojoj je nadimak prvotno nastao. S druge strane, nadimci postoje i nestaju s osobom. Za razliku od imena i prezimena, nemaju kategoriju službenog, administrativnog ni javnog, a opet imaju naglaÅ¡enu razlikovnu ulogu usmjerenu upravo prema imenskoj formuli. Tako je nadimak neka vrsta drugog imena »…što ga tko ima pored prvoga svoga imena« (Simeon 1969:869.), motiviran Äesto govorom i govornim osobinama.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano
Guests can not give points :(
point 0 Points
This topic did not receive points.

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Odg: Osobitosti LiÄkih nadimaka
« Odgovori #1 : Srpnja 07, 2008, 22:47:32 »
U rjeÄnicima hrvatskoga jezika nalazi se tumaÄenje upravo te specifiÄnosti nadimka kao posebne imenske kategorije: »Ime koje ljudi priÅ¡iju kome po njegovoj tjelesnoj ili duÅ¡evnoj znaÄajki, po nekoj sliÄnosti s Äim ili s kim i sl. »pristavak (Äesto po asocijaciji na osobinu, podrijetlo, zanimanje) ili smijeÅ¡no ime dano osobi koje zamjenjuje ili se upotrebljava uz pravo ime«. Poseban
odnos prema imenu pokazuje i tvorba rijeÄi nadimak koja sugerira posebnost i prepoznatljivost u odnosu na ime. Petar Å imunović nadimke naziva primcima »koji se pridijevaju obiteljima ili pojedincima uz njihovo osobno ime i(li) prezime.«  U vremenu u kojem živimo teÅ¡ko se po imenu osobe može odrediti mjesto ili kraj iz kojega tko potjeÄe. Globalizacijski su procesi uvjetovali prevlast internacionalnih ili pak medijski uvjetovanih imena. Upravo su nadimci, i to stari nadimci koji su predmet naÅ¡eg istraživanja, onomastiÄka kategorija u kojoj se viÅ¡e nego u imenima oÄituje i Äuva zaviÄajnost. »Nadimci su dijalekatno
obilježeni, pa su, uz sve druge kreacije koje nose, pouzdani dijalekatni podaci.
Nadimci pojedinih krajeva Hrvatske prikupljani su i prouÄavani, dok liÄka imena i nadimci nisu sustavno popisani ni opisani tako da se u radu na uzorku od petstotinjak prikupljenih nadimaka donosi opis formule nadimaka, analiziraju njihove tvorbene, semantiÄke i kulturoloÅ¡ke osobitosti. Služeći se metodom slobodnog intervjua, usmenog i pisanog, voÄ‘eni potrebom za
oÄuvanjem zaviÄajnosti, u vremenu kad stari nadimci pomalo izumiru, a novi su kratkoga vijeka, prikupljeni stari liÄki nadimci s podruÄja Gospića i njegove okolice svjedoÄe o tradicionalnom stilu života s naglaÅ¡enim patrijarhalnim obiteljskim odnosima, ali i priÄaju priÄu o meÄ‘uljudskoj komunikaciji, karakterima, sklonostima nositelja, navikama, nedostatcima, o snazi govora i
odnosu sredine prema pojedincu. U nekim se sluÄajevima pokazalo da se znaÄenje nadimaka sasvim izgubilo, ali su oni nastavili živjeti. S druge strane, uz neke se vezuju prave fabule i ljudi ih prenose kroz generacije. Moguće je uoÄiti razliÄit osobni odnos prema nadimku koji se kreće od ponosa, prihvaćanja do potpunog odbijanja, pri Äemu se nadimak ne spominje u nazoÄnosti osobe koja ga nosi.
UoÄeno je da se nadimci mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: obiteljske i osobne nadimke. Obiteljski nadimci nastajali su od prezimena i kao takvi i nisu pravi nadimci. U dijelu se obiteljskih nadimaka otkriva motiviranost osobnim nadimcima i to Äešće muÅ¡kim nego ženskim, Å¡to je rezultat ozraÄja patrijarhalne sredine. »Prva posvjedoÄena prezimena u Hrvata zapravo su
nadimci. Kako su se oni ipak izdvojili od svog izvornog oblika, prezimena, i nastavili živjeti samostalno, promatrana su kao vrsta
nadimaka. Osobni su nadimci pravi nadimci, unutar kojih je moguće uoÄiti posebnosti s obzirom na postanak, znaÄenje, tvorbene nastavke, osobine nositelja, njegov odnos spram sredine u kojoj živi, ali i sredine spram njega; obiteljski su nadimci brojni, ali nisu individualizirani, već su oznaka cijele obitelji koja ga nosi, najÄešće po muÅ¡koj, rjeÄ‘e ženskoj rodbinskoj liniji. Većina je prikupljenih nadimaka jednostavna, dok manji dio nadimaka ima formulu složenog nadimka sastavljenog od dvije ili viÅ¡e punoznaÄnih rijeÄi.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Odg: Osobitosti LiÄkih nadimaka
« Odgovori #2 : Srpnja 07, 2008, 22:49:50 »
1. Osobni nadimci

Osobni se nadimak uglavnom veže za jednu osobu u odreÄ‘enom vremenu, ali se može i nasljeÄ‘ivati, pri Äemu neke kategorije izvoÄ‘enja mogu nastajati neovisno i vezati se za viÅ¡e osoba. Prikupljene stare liÄke nadimke možemo podijeliti u nekoliko skupina uzimajući u obzir kriterij motiviranosti njihova nastanka, znaÄenja, osobine nositelja i njihov odnos prema materijalnom
svijetu.

1.1. Osobni nadimci motivirani prezimenom nositelja

Skupina nadimaka izvedenih iz prezimena nije brojna, jer je Äesta pojava obiteljskih nadimaka pa se nije pokazala potreba za ovakvim nadimcima. Oni su Äesto neutralni, vezujući se uz osobe istoga prezimena, pri Äemu je pojavnost prezimena i geografski odreÄ‘ena. Vjerujemo da je u Lici pojavnost ovih nadimaka novija. Svakako treba izdvojiti zabilježene nadimke Regan, Truman,
Glazer nastale po povijesnim osobama. Vjerojatno je Truman nastao poslije Drugoga svjetskog rata vezujući se uz ameriÄku pomoć, dok se Regan, kako smo utvrdili, vezuje uz tjelesnu sliÄnost i naÄin ponaÅ¡anja, a Glazer uz prezime poznatog nogometaÅ¡a.

Aćim (Hećimović), Brlja (BrkljaÄić), ÄŒale (ÄŒaÄić), ÄŒuga (ÄŒugalj),
Ćale (Ćaćić), Frk, Frkica (Frković), Glazer, Javor (Javorović), Jurtela
(Jurković), Kole (Kolić), Musa (Musić), Pađo (Pađen), Perun
(Perković), Prpa (Prpić), Racak (Ratković), Regan, Smoljo (SmolÄić),
Stile (Stilinović), Šari (Šarić), Šikan (Šikić), Španić (Špan), Štime
(Štimac), Šube (Šubarić), Šule (Šulentić), Truman.

1.2. Osobni nadimci motivirani zanimanjem nositelja

Nadimaka nastalih prema zanimanju nositelja nema mnogo u prikupljenimnadimcima. Na liÄkom podruÄju, u kojem je u proÅ¡losti gradski sloj stanovniÅ¡tva bio malobrojan, Å¡kolovane i zaposlene osobe rijetke, gdje je prevladavalo seosko stanovniÅ¡tvo, oÄekivano, zanimanje nije motivirajuće u tvorbi nadimaka.

Ante Dajo, Ante Gumeni, BaÄvar, Blagajnik, Braco Mlinar, Brico, Cestar,
Conjar, Farberica, Ivanka Riba, Ive KovaÄ, Kalfa, Koža, Lugarić, Nikola
Staklar, Niko Ledeni, Marko Bager, Mesar, Mesarić, Mika Šnajder,
Mlikar, Narednik, Novinar, Patrolac, Pere DimnjaÄar, Pilja, PiljaÅ¡, Prljan,
Prljo, Pupan, Pupela, Sreski, Šinta, Šintar, Šuco, Šuster, Vakman, Vuneša,
Žandarica.

Iz zabilježenih nadimaka oÄito je da su neki oznaÄavali osobe po vjeÅ¡tinama, zanatima koje su znali. Jedan dio ima podrijetlo iz njemaÄkoga (Vakman, Farberica, Å uster),12 jedan iz turskog jezika (Kalfa)13, dok jedan sloj Äine nadimci nastali pogrjeÅ¡nim izgovorom (cipela > pipela, pupela). Nadimci izvedeni od imenica zanimanja znaju oznaÄavati osobine, ponaÅ¡anje nositelja nadimka (Popić, Novinar) nastale na nekim lokalnim stereotipima i ne moraju nužno oznaÄavati zanimanje osobe. Jedan dio ovih nadimaka ima složenu formulu:

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Odg: Osobitosti LiÄkih nadimaka
« Odgovori #3 : Srpnja 07, 2008, 23:05:37 »
Ime+nadimak, pri Äemu funkcioniraju kao nadimci jedino u navedenim oblicima (Ante Gumeni, Braco Mlinar, Ivanka Riba, Nikola Staklar, Mika Å najder). Ostali nadimci funkcioniraju kao razlikovni i u jednostavnom obliku.

1.3. Osobni nadimci motivirani osobinama nositelja

– prema ponašanju: Avan, Baći, Baja, Banjura, Baraba, Barun, Bećar, Bego,
Biškup, Baleri, Bolero, Braban, Brzi, Brle, Brlinka, Brljak, Buban, Cigić,
Cigo, Cmore, Dane Pop, Diktura, Duda, Dudara, Firar, Frajla, Fuja, Fujkan,
Grebo, Gule, Hince, Karakter, Klapan, Klepan, Kockar, Krkelj, Lalo,
Lele, Lola, Magud, Manitaš, Moment, Mrsija, Mile Pican, Paćko, Pole,
Popić, Poker, Prce, PrÄ, Proleter, Puzac, Sivonja, Skakalo, Å antela, Å kero,
Škeca, Trda, Trutina, Tuntle, Uljuz, Vabela, Vabina, Vabiša, Vabo, Veljbaba

– prema tjelesnim osobinama/manama: Bela, Bila, Bekan, Bele, Beli, Belka, Bika,
Bicija, Bićo, Blinder, Biko, Bublica, Bucinka, Burica, Cicka, Ciculja, Cota,
Cotan, Crni, Crnja, Cruja, Cuka, Curica, Cvjetan, ÄŒelonja, ÄŒoka, ÄŒokan,
Ćirinka, Ćopo, Ćoravi, Ćorkan, Gara, Gare, Garbun, Gega, Gegan, Guzan,
Ive DugaÄki, Jajan, Ježi, Kitonja, Klempo, Knjapo, Korutan, KuÄarda,
Kudre, Kundre, Kusa, Kusan, Mare Debela, Megrl, Nosonja, Okan, Perutan,
Rasparan, Repina, Rujsan, Rumena, Runja, Å areni, Å epka, Å iljoguz,
Tromudac, Zele, Zube, Žućo, Žujan, Žujka, Žujkan, Žuti, Žutko

– prema govornim osobinama: Ante Kvante, Cijuk, Cile, Ciuk, Kvrljo, LarmaÄa,
Papa, Pere Lele, Šjace, Šuškan, Šuško, Šuškovka, Šteko, Tetela

– prema društvenome statusu: Baćak, Bajica, Bracan, Braco, Braić, Braja, Babika,
ÄŒica, ÄŒiÄina, ÄŒikica, ÄŒoik, ÄŒojina, ÄŒojo, ÄŒokac, Ćako, Ded, Did,
Didić, Koban, Ljudo, Pobro, Roćkan, Rođo, Tajkan

U ovoj skupini izdvojeni su zabiljeeni nadimci vezani uz tjelesne osobine, mane, nedostatke, uz duÅ¡evne i govorne osobine nositelja. Iz navedenoga uzorka oÄito je da su najÄešće motivacije u stvaranju nadimaka tjelesni izgled i ponaÅ¡anje nositelja nadimka u zajednici, njegov druÅ¡tveni status. Temelje se na isticanju neuobiÄajenog, kao Å¡to je svijetla osoba, bilo put ili kosa (Beli,Biko,15 Rumena, Sivonja, Å areni, Žujan, Žuti ...). S druge strane, nadimci bilježe istaknutu osobinu (Cigić, Karakter, Ljudo, Trutina...). Nisu rijetki ni nadimci neugodne intonacije ili opscenog karaktera (Guzan, Jajan, Å iljoguz, Ciculja, Kitonja, Frajla ...). Možemo pridružiti i one koji bilježe govorne osobitosti nositelja (Cile, Kvrljo, Å uÅ¡kovka, LarmaÄa…). U skupini su brojniji nadimci
koji bilježe razliÄite uoÄene osobine kao Å¡to su druÅ¡tvenost, prijateljstvo nositelja (Pobro, RoÄ‘o ...). Posebnu sklonost uživanju uživotnim radostima istiÄu nadimci Bećar, Baraba, Lola. TakoÄ‘er je prisutno imenovanje statusa u druÅ¡tvu (Gazda, Biznismen, Firar, ÄŒoik, ÄŒiÄina ...). Nisu rijetki ni nadimci koji istiÄu tjelesni nedostatak (Ćoravi, Ćopo, Klempo, Knjapo, Kusan ...).
Najveći broj nadimaka u ovoj skupini nastao je od pridjeva, a manji dio od glagola. Nije rijetkost da se isti nadimak javlja u kraćoj i dužoj inaÄici (Gega, Gegan).

1.4. Osobni nadimci motivirani predmetnim i životinjskim svijetom

Brovingar, Brljak, Coklje, Ćuk, Daberka, Fićo, Jarac, Joso Pas, Jure Tukac,
Kacan, KaÄa, Koka, Kubura, Lebre, Lužnjak, Ljupina, Macan,
MaÄkilj, MagarÄina, MiÅ¡, Medo, Paćan, Parcov, Pere Furak, Pivac,
PrasiÄar, Rakan, Rebre, Repina, Sićan, Suncan, Slanina, Å aran, Å evar,
Ševura, Šikara, Škljoco, Šprica, Tanbura, Taran, Tavina, Tić, Tićo, Trapan,
TrnÄina, Vepar, Vidra, ViloÅ¡a, VuÄić, Vuk, Zec, Zekan, Zmaj, Zmulj,Žgico

Zabilježeni nadimci iz ove skupine nisu brojni; kroz jedne se oÄituje nositeljev odnos prema hrani, njegove gurmanske sklonosti (Slanina, Tavina, Rebre), kroz druge odnos prema predmetnom svijetu (Fićo, Kubura, ViloÅ¡a…) ili odnos spram životinjskog svijeta Äijim prijenosom znaÄenja u antroponimiji nastaju zanimljive metafore (Ćuk, Jarac, Pivac, Å aran, MiÅ¡, Tić, Vidra, Vuk, Zec,
Zmaj). Jedan dio nadimaka iz ove skupine nosi druÅ¡tveno prihvatljive osobine kao Å¡to su Vuk, Medo, Macan kojima pripadaju i oni hipokoristiÄkog oblika (Koka, Medo, Tićo, Žgico), dok su drugi izrazito podrugljivog karaktera (MagarÄina, PrasiÄar, Tukac). Tome svakako pridonosi i augmentativni tvorbeni nastavak koji u ovoj skupini liÄkih nadimaka dominira (MagarÄina, Repina,
Suncan, Tavina, TrnÄina, ViloÅ¡a, Zekan). Manji je broj nadimaka dijalektno obilježen (Lebre, Parcov, Tanbura).

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Odg: Osobitosti LiÄkih nadimaka
« Odgovori #4 : Srpnja 07, 2008, 23:09:10 »
1.5. Osobni nadimci motivirani podrijetlom

Kao najslabije naseljena regija u Hrvatskoj, Lika je u proÅ¡losti kao i danas dolazak novog stanovniÅ¡tva doÄekivala otvorenošću i gostoprimstvom, ali i sa zadrÅ¡kom. PridoÅ¡licama su se, iako rijetko, nadijevali nadimci motivirani njihovim podrijetlom (Smederevac, Brizonja…). U većoj mjeri, iako motivirani pripadnošću narodu, naciji, kraju ili vjeri, nadimci su oznaÄavali i neku opredijeljenost ili pak osobinu njegova nositelja (primjerice, nadimak Rus ne nosi Äovjek podrijetlom iz Rusije). Kao i kod nadimaka motiviranih zanimanjem, i u ovoj se skupini javlja manji dio njih u složenoj formuli: ime + podrijetlo. Aba, Amul, BrÄ‘o, Brinjo, Brizonja, Bugar, Bunja, Bužimac, Dane PazariÅ¡tan, Dole, Hrvatić, Ika TrnovÄanka, Mare Ercegova, Marija Podgorka, Marija JedovniÄanka, Kivat, Kosinjan, Kranjci, LiÄa, Likota, Lokvar, Rus, Senjo, Smederevac, Vlade Srbin, Talijan

1.6. Osobni nadimci bez utvrÄ‘enog znaÄenja i podrijetla

Bodak, Bojur, Bimbar, Brinar, Cmore, ÄŒoha, ÄŒohica, ÄŒokić, ÄŒunjo, DojÄina,
DumeÅ¡, Džadžini, Džole, Džolini, Äumbo, Eci, Fejzo, Finc, Gazin, GrÅ¡a,
Guce, Harga, Jaba, Kebić, Kidre, KoÄo, KoÄ‘an, Kostrun, Leko, Majan,
Mepica, Njoketa, Prbaz, Paćan, Palkan, Pekan, PiÄun, Radan, Rampe,
Randić, Roja, Role, Sablain, Šain, Šajin, Šicko, Šoćar, Šomen, Šota, Štore,
Tadija, Tafo, Talan, Tibutac, Tinić, Tita, Tojan, Trolac, Zoljić, Žole

Kao Å¡to smo utvrdili, nadimci su stara onomastiÄka kategorija Äiju je starost, ali i znaÄenjsku vezu s nositeljima ponekad vrlo teÅ¡ko utvrditi. Intervjuirajući ispitanike Äesto smo se susretali s Äinjenicom da nositelji nadimka, najÄešće nasljednici, ne znaju niÅ¡ta o nastanku nadimka, njegovu podrijetlu. Nije rijetkost u komunikaciji formula niza sastavljenoga od imena i nadimaka. Sastavljeni su od imena/nadimka i nadimka koji izražava pripadnost (posvojni pridjev), tjelesnu osobinu, zanimanje ili neku drugu osobinu nositelja, smanje ili viÅ¡e pejorativnog znaÄenja.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Odg: Osobitosti LiÄkih nadimaka
« Odgovori #5 : Srpnja 07, 2008, 23:14:04 »
2. Obiteljski nadimci

Nastanak obiteljskih nadimaka socioloÅ¡ki je uvjetovan i ima izrazito razlikovnu funkciju; razlikuje vlasnike istog prezimena koji najÄešće i nisu u srodstvu; razlikuje ljude istog imena i prezimena jer se u Lici nasljeÄ‘ivalo i ime (muÅ¡ko dijete dobivalo bi ime djeda po ocu). »Obiteljski nadimci dobivaju likove množinskih prezimena obiÄno imaju tvorbene nastavke koji oznaÄuju posvojnost, pripadnost: -ići, -ovići, -evići, -ovi, -evi, -ini.
Često prezime u Lici je Stilinović za koje bilježimo razlikovne nadimke: Greškini, Reljini, Guzani, Mićanovi, Brabanovi, Banjurini, Bicinkini, Tiburci, Matešini, Jevini, Nikotaševi, Šeure, Piljini, Šajinovi, Jurtelini.
Razvidno je da obiteljski nadimci nastaju izvedbom od muÅ¡kih, rjeÄ‘e ženskih nadimaka nastalih od imena (Jevini, Bicinkini), ali i prezimena (MartinÄići je nadimak obitelji Jelinić). Većina ih je nastala od augmentativnih nadimaka motiviranih imenom davnaÅ¡njeg nositelja (Jurtelini < Jurtela < Jure; MateÅ¡ini < MateÅ¡a < Mate; NikotaÅ¡evi < NikotaÅ¡ < Niko), neki od nadimaka motiviranih tjelesnom (Guzani) ili duÅ¡evnom osobinom (GreÅ¡kini, Piljini). Kako su unutar lokalne zajednice obiteljski nadimci nasljedni, oni gube izravnu motivacijsku vezu s prvonositeljem.

2.1. Obiteljski nadimci motivirani prezimenom

RijeÄ je o nadimcima nastalim od prezimena obitelji koja se grananjem razdvajala pri Äemu su Älanovi postupno preuzimali nadimke koji su zapravo nekadaÅ¡nja prezimena. Dakle, prezimena su preuzela funkciju nadimka iskljuÄivo zbog razlikovne uloge. Primjerice, RaÅ¡etini je obiteljski nadimak obitelji s prezimenom PaÄ‘en, Å imićevi je obiteljski nadimak obitelji s prezimenom Stilinović, Javorovi se nazivaju Älanovi obitelji NikÅ¡ić.

2.2. Obiteljski nadimci motivirani muškim imenom Nadimci su izvedeni iz muškog imena osobe koja je bila glava obitelji ili se po nekim osobinama, duševnim ili tjelesnim, isticala u obitelji, rodu. Tog su tipa nadimci:

Antelini, Antićevi (Ante), BariÅ¡ini (BariÅ¡a), Božići, BožiÄini (Božo),
Cvjetanovi (Cvjetan), Ćipulini (Stipe), Dragićevi, Draganići (Drago/Dragan),
Dujmovići (Dujam), Grgešilovi, Grgolini (Grgur), Isakovi (Isak),
Icanovići, Ivaniševi, Ivazovi, Ivići (Ive/Ivan), Jacini (Josip), Jeruzovi
(Jere), Jakovnovići (Jakov), Jandrijevići (Andrija), Josurovi, Jošetini,
JoÅ¡iÄkovi, Jožići (Joso/Josip), Jovanovi (Jovan), Juranovi, Juronići (Jure),
Karlišini, Karlićevi (Karlo), Matanovići, Matekovi, Matešini, Matulići
(Mate), MarkaÄevi, Markini (Marko), MartinÄevići (Martin), Matkovi
(Mate/Matko), Mićanovi, Milankovi (Mile/Milan), Niklićevi, Nikotaševi
(Nikola), Perići, Perasovi (Pero/Petar), Ristini (Rista), StipÄevići (Stipe),
Šimiterni (Šime), Tomelini, Tošini (Toma/Tome)

OÄito je da u skupini obiteljskih nadimaka motiviranih muÅ¡kim imenom prevladavaju nadimci proistekli iz uobiÄajenih muÅ¡kih osobnih imena u Lici. Moguće je da je jedan dio ovih nadimaka motiviran izravno muÅ¡kim imenima (Matko > Matkovi; Drago > Dragić > Dragićevi), ali je jedan dio vjerojatno motiviran i nadimcima nastalim od muÅ¡kih imena (Toma > ToÅ¡a > ToÅ¡ini; Mile > Mića > Mićanovi; Karlo > KarliÅ¡a > KarliÅ¡ini).

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Odg: Osobitosti LiÄkih nadimaka
« Odgovori #6 : Srpnja 07, 2008, 23:20:40 »
2.3. Obiteljski nadimci motivirani ženskim imenom
Iako nije uobiÄajeno da se obiteljski nadimak u patrijarhalnoj sredini zadržava po ženskoj liniji, ipak ih bilježimo. Njihova je pojava socioloÅ¡ki uvjetovana; zbog emigracijskih i ratnih razloga Žena je u Lici Äesto preuzimala, u odsustvu muÅ¡karca, ulogu glave obitelji. Prikupljeni su sljedeći obiteljski nadimci izvedeni od ženskog imena ili nadimka: Bojini (Boja), BožiÄini (Božica),
Darini (Dara), Janini (Ana/Jana), Jevini (Eva/Jeva), Marelini (Mara/Marija/Marela).

2.4. Obiteljski nadimci motivirani osobnim nadimkom

Najbrojniji su obiteljski nadimci izvedeni od pojedinog nadimka koji nije motiviran osobnim imenom, već nekom drugom osobinom nositelja, iskazujući pripadnost cijeloj obitelji. Kako je rijeÄ o pravim nadimcima koji su analizirani pod poglavljem osobnih nadimaka, samo navodimo prikupljene obiteljske nadimke motivirane osobnim nadimcima:
Bajanovići, Banjurini, Bilovići, Blinderi, Brabanovi, Brajići, Bricanovi,
Cilini, Cikini, ÄŒiÄinovi, ÄŒokini, ÄŒorkovi, Ćakanovi, Ćakini, Ćećini,
Ćipulini, Ćućini, DaÄkovi, Dudare, DujaÄići, Dujići, Firarovi, Fujini,
Gajišini, Gavranovići, Geranovi, Grdžulanovi, Greškini, Grudani,
Jerbovići, Jozgovi, KaludriÄini, KranjÄevi, Kresine, Kuljani, Kvantini,
Lugarovi, Lugerovi, Lumpićevi, Megrlovi, Migini, Mizdraci, Neškini,
Noganovi, Nogići, Palkanovi, Pepurini, Pipini, Poldini, Pucalovići,
Purkušini, Radanovi, Rasparanovi, Rodini, Sikanovi, Staljinovi,
Å aranovi, Å estanovići, Å intarovi, Å kecini, Å kerÄevi, Å paljevi,
Tiburci, TuÄićevi, Turinovi, Vakmanovi, Varakanovi, VeÅ¡terovi,
Vranjkanovi, VuÄiÄevići, Zekani, Zitini, Zolji, Žujanovi, Žunići..

RijeÄ je o jednoÄlanim nadimcima, najÄešće nastalim od imenica oznaÄavajući pripadnost skupini, obitelji. Na njihov oblik utjeÄu znaÄajke Å¡tokavske ikavice. Većina ih je tvorena nastavcima -(in)i, -(ev)i, -(ić)i, a najuÄestaliji je tvorbeni nastavak -(ov)i, koji i oznaÄuje pripadanje. Rijetko susrećemo nastavke -(er)i, -(ar)e i -(urc)i.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Odg: Osobitosti LiÄkih nadimaka
« Odgovori #7 : Srpnja 07, 2008, 23:30:01 »
Prikupljeni nadimci Gospića i njegove okolice prikazani u ovom radu tek su mala slika bogatstva i raznolikosti liÄke neistražene onomastiÄke graÄ‘e. U nadimcima se ogleda ne samo jeziÄna, semantiÄka i tvorbena razina, nego su oni i kulturoloÅ¡ka slika jednog vremena i sredine. Tako i D. Brozović RonÄević meÄ‘u zadacima hrvatskog jezikoslovlja, a u kontekstu oÄuvanja naÅ¡ega identiteta u Europi istiÄe: »Prikupljanje i prouÄavanje imenske baÅ¡tine, odnosno poticanje sustavnih onomastiÄkih istraživanja. Imena su pouzdani, a nerijetko i jedini pouzdani tragovi jezika naroda, koji su od poÄetka povijesnoga razdoblja prebivali na prostoru danaÅ¡nje Hrvatske. U imenima se, kao jeziÄnim podatcima s jeziÄnim i izvanjeziÄnim porukama, vjerno Äuvaju svjedoÄanstva naroda i jezika s kojima su Hrvati tijekom stoljeća dolazili u dodir.« (Brozović RonÄević 2004:483.). Svakako da se navedeno odnosi i na nadimke.
Svojim oblicima, znaÄenjem, ulogom u lokalnoj zajednici liÄki nadimci pokazuju motivacijsku raznolikost i pronicljivost, duhovitost ljudi koji su ih stvarali; oslikavaju život Äovjeka u odreÄ‘enoj sredini, prostoru, ali i u odreÄ‘enom vremenu. Nadimci su Äuvari jeziÄnog razvoja iako ne pokazuju sustavnost u tvorbi ni nastanku, već Äuvaju i pokazuju izgraÄ‘enost hrvatskog jezika nekad i sad.
 Prikupljeni liÄki nadimci iskazuju ne samo osobine nositelja, već govore o patrijarhalnom kraju u kome su se imena Äesto „nasljeÄ‘ivala“, pri Äemu su razlikovnu ulogu preuzimali nadimci, ali nam i razotkrivaju LiÄane u svoj njihovoj duhovitosti, humoristiÄnosti i poetiÄnosti. »LiÄka je jeziÄna osebujnost inaÄica deminutivno-hipokoristiÄkih i augmentativno-pejorativnih osobnih imena … Å¡to, meÄ‘u ostalim, odražava s jedne strane sklonost LiÄana k humoru, ali i k stanovitoj poetiÄnosti.«

Promatrani kao pravi nadimci, unutar osobnih nadimaka, moguće je uoÄiti raznolikosti u motiviranosti njihova postanka, znaÄenja, tvorbenih deminutivnih i augmentativnih nastavaka; kroz njih se oÄituje nositeljev odnos spram sredini u kojoj živi, ali i sredine spram njemu, pronicljivost nadjevateljeva zapažanja, uoÄavanja psihiÄkih i tjelesnih osobina nositelja, govornih nedostataka, nerijetko bešćutnost ili lascivnost u etiketiranju osobe. Većina je prikupljenih nadimaka prema kriteriju složenosti jednostavna, dok manji dio nadimaka ima formulu složenog nadimka sastavljenog najÄešće od dviju punoznaÄnih rijeÄi.

Osobni nadimci ponekad u sebi sadrže elemente stranoga jeziÄnog sustava, na fonoloÅ¡koj ili leksiÄkoj razini, Å¡to opet svjedoÄi o povijesnim prilikama, podrijetlu ili statusu nositelja u lokalnoj zajednici. Iz nekih je nadimaka moguće uoÄiti stereotipan stav sredine, iz nekih podrugljiv ton, odbacivanje, prihvaćanje, porugu ili pohvalu, dok su drugi duhovite i slikovite metafore nastale prijenosom znaÄenja iz životinjskog svijeta.

Obiteljski su nadimci brojni, ali nisu individualizirani, već su oznaka cijele obitelji koja ga nosi, najÄešće po muÅ¡koj, rjeÄ‘e Ženskoj rodbinskoj liniji, dokazujući patrijarhalno obiteljsko ozraÄje. Osnovna uloga obiteljskih nadimaka, uostalom kao i osobnih, jest razlikovna; proistekli iz muÅ¡kih osobnih nadimaka, oni postaju nositelji obiteljskih razlika u kraju sliÄnih osobnih imena i prezimena.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano
 Str: 1   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle LiÄke novine TV & Radio
VeÄernji list OtoÄac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP PlitviÄka Jezera Zdravlje LiÄke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ OtoÄac Ordinacija Lika Expres HR OtoÄac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top